Navigacija

VLADIMIR DELJA, ČLAN GRADSKOG VEĆA ZADUŽEN ZA EKOLOGIJU:

 
NASLOVNA STRANA

ISTORIJAT

MESNA UPRAVA

STARČEVO DANAS

PLANOVI ZA TEKUĆU GODINU

KULTURA

SPORT

FOTO ALBUM

TELEFONI

MAPA STARČEVA

STARČEVAČKE NOVINE

ARHIVA

STARČEVO NA INTERNETU

KONTAKT: smzstarcevo@yahoo.com

 

 

Da ekološka slika Grada bude bolja

- Ekološka situacija u Starčevu je nešto povoljnija u odnosu na delove grada koji su baš na pravcu delovanja vetrova. Povoljnija u odnosu na Vojlovicu i Topolu, Sodaru, Strelište, ali je nepovoljnija u odnosu na Brestovac, Ivanovo, Novo Selo, Dolovo - kaže naš sagovornik

 

            Koja su vaša zaduženja kao resornog za zaštitu životne sredine?

            - Moj resor je analogan Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, tako da su moja zaduženja ona koja su i u opisu Sekretarijata, odnose se na kompletnu zaštitu životne sredine, vazduha, vode, zemljišta, na probleme ambrozije, polena, komaraca, pacova, problem pasa i mačaka lutalica, problem deponija, smetlišta, problem vodotokova Tamiša, Dunava, Nadele, Ponjavice, zatim procenu uticaja na životnu sredinu postojećih i eventualno budućih postrojenja. Domen ekologije je vrlo širok, i praktično se meša sa svim ostalim resorima.

            Obzirom da vam je ovo prvi mandat u Veću i da se bavite vrlo komplikovanom problemtikom, kako ste se snašli i uklopili?

            - Moje “starije“ kolege, mislim na starije po stažu u Veću su mi puno pomogle. Ističem da se Zoran Jovanović, koji mi je bio i razredni starešina u školi, našao da mi pomogne, pomogli su mi i ostali članovi Veća, tako da sam se dobro uklopio, s obzirom na to da ima puno posla i obzirom da sam volonter. Često sam angažovan po ceo dan, obzirom da mi je resor specifičan, nisam vezan za kancelariju, već sam uglavnom na terenu.

            Kao pravnik, kakva je Vaša veza sa ekologijom?

            - Ekologija i problemi životne sredine u Pančevu su uvek bili deo mojih interesovanja i delovanja, i stranački i stručno. Na Pravnom fakultetu sam specijalizovao viktimologiju, nauka o žrtvama, ukljužujući, naravno, i žrtve zagađene životne sredine.

            Šta treba činiti u cilju smanjenja aerozagađenja?

            - Naš najveći problem jeste aerozagađenje. Na prvom mestu je da kompletan sistem monitoringa, praćenje i kontrolisanje zagađivača, unapredimo i objedinimo republički, koji ćemo dobiti, naš lokalni i monitoring Zavoda za javno zdravlje. Oni treba da budu u potunosti validni za sud i za inspektore i da budu dostupni javnosti. Kada pričamo o dostupnosti javnosti, to je naročito bitno kada je u pitanju merna stanica u Starčevu, koja se ne vidi na internetu. Mi radimo na tome da rezultati merenja stanice u Starčevu postanu dostupni, uskoro ćemo dobiti potreban softver, pa će podaci i sa te stanice biti dostupni, što je svakako bitno za Starčevce. Moram istaći da imamo, kada je u pitanju praćenje aerozagađenja, dobru saradnju sa firmama “južne zone“. Kada je u pitanju ekologija,  sva postrojenja i svi podaci su nam dostupni.

            Može li lokalna vlast imati uticaja da fabrike južne zone dobiju adekvatnu opremu, filtere za prečišćavanje i smanjenje zagađenja?

            - Ne možemo puno, direktno, možemo posredno preko insistiranja da se donese Nacionalni ekološki akcioni plan. Postoje ekološki akcioni planovi preduzeća “južne zone“ i oni se usklađuju sa evropskim propisima. Zakon o ambijentalnom vazduhu je u skupštinskoj proceduri, kao i Pravilnik o graničnim vrednostima emisije. Ti dokumenti obavezuju zagađivače da, najkasnije do 2015. godine imaju tehnologiju koja je prihvatljiva po svim evropskim normama. Tako da posle 2015. godine neće biti zagađenja u Pančevu, a i ako ga bude, zagađivači će platiti tolike kazne da im neće biti rentabilna prozivodnja.

            Imate li neke podatke na koji način aerozagađenje utiči na naše zdravlje, kakve tegobe imamo mi, a nemaju ih, na primer, stanovnici Vrnjačke banje?

            - Trenutno ostvarujemo dobru saradnju sa Zavodom za javno zdravlje, u proteklom periodu Zavod kao da je bilo malo zapostavljen. Oni imaju takođe monitoring, i validne podatke i imaju vrsne stručnjake, fizikohemičare, toksikologe, lekare, tehnologe, tako da su njihovi podaci vrlo značajni. Međutim, da bi se uradila jedna ozbiljna studija potrebno je vreme. Treba da se uzmu određeni parametri na osnovu kojih bismo mogli da utvrdimo kakvo je hronično dejstvo zagađenja. Često se kaže benzen nije opasan, benzen nije akutno opasan, kada jako skoči ljudi ne padaju mrtvi, niti se odjednom razboljevaju. Ali hronično, pouzdanih podataka nemamo. Ono što definitivno možemo da pretpostavim, jeste da su respiratorni problemi, pad imuniteta i posledice pada imuniteta, razne virusne i bakterijske infekcije su mnogo češće u Pančevu nego na Tari. Definitivno je da, gde god ima hemijske industrije da je životni vek kraći i da je ugroženost veća, ali i u Pančevu ima ljudi koji žive 90 godina, kao što i na Tari ima ljudi koji umiru mladi. Jedino što vam pouzdano mogu reći je da je faktor rizika u Pančevu veći.

            Kakva je situacija u Starčevu u odnosu na neke druge delove grada?

            - Situacija je nešto povoljnija u odnosu na delove grada koji su baš na pravcu delovanja vetrova. Povoljnije u odnosu na Vojlovicu i Topolu, Sodaru, Strelište, nepovoljnije u odnosu na Brestovac, Ivanovo, Novo Selo, Dolovo. Situacija nije sjajna u Starčevu, Starčevo je jako blizu fabrikama “južne zone“, ali samim tim što je južno od “južne zone“ nije izloženo dejstvu košave i južnog vetra, ali kad god duvaju drugi vetrovi, ili kada nema vetra imamo konstantno povećane PM 10 čestice, koje su jedan od faktora obolevanja od respirtornih obolenja. Imamo pojavu povećane vrednosti benzena i svega ostalog što se meri u mernoj stanici u Starčevu. Tako da Starčevo nije u puno boljem položaju od ostalih delova Pančeva.

            Šta treba da se uradi da biste, nakon isteka mandata, rekli da ste bili uspešni?

            - Pod jedan, bio bih zadovoljan kada bismo uspeli da držimo pod kontrolom postojeće zagađivače i da sprečimo dolazak bilo koga, ko bi u ime zapošljavanja i razvoja privrede, doveo nove zagađivače. Želeo bih da uspešno utičemo na zagađivače da do 2015. godine uvedu potrebnu tehnologiju. Moj drugi cilj je da Tamiš postane zaštićeno prirodno dobro. Zatim da se Nadel celim tokom očisti i postane reka na kojoj može da se uživa. Da se reši pitanje Ponjavice, koja jeste prirodno zaštićeno dobro, ali je uništeno. Nadam se da ću uspeti da pridobijem ostale članove Veća i javnost za savremenu regionalnu deponiju. Da nova deponija postane regionalna, ona je već deponija Opova i Pančeva, treba da se prošiti i neće biti smetlište, nego svremena deponija sa postrojenjem za preradu otpada. To će, što je najbitnije, isključiti postojanje smetlišta u naseljenim mestima. Konkretno u Starčevu, smetlište ugrožava Nadel i zemljište.

            Kakva je trenutna situacija po pitanju aerozagađenja?

            - U poslednje vreme, što nije moja zasluga, već zasluga svih nas u Veću i mnogo bolje komunikacije sa fabrikama, Zavodom za javno zdravlje, republičkim i pokrajinskim institucijama. Činjenica je da, po svim pokazateljima, imamo mnogo bolju situaciju u poslednjih 6 meseci u odnosu na raniji period i očekujemo da se takav trend nastavi.  

            Hoćete li organizovati neki vid edukacije za stanovništvo i pokazati na koji način svaki pojedinac može doprineti očuvanju životne sredine?

            - Nije dovoljno da ekološka svest Pančevaca bude podignuta samo monitoringom i sirenama, građani moraju dosta toga sami da urade. Radiće se na uvođenju ekoloških vreća za smeće. Imaćemo akciju u kojoj će mladi bračni parovi ili mladi roditelji moći da zasade po jedno drvo ljubavi u nekom delu grada, sa ciljem da građani shvate cilj sađenja drveća, a ne da nam iz Narodne bašte tokom noći nestane 50 mladih stabala. Građani treba da shvate da treba da čuvaju reke, da svi koji se bave industrijom shvate da u Pančevu žive i njihova deca i da profit nije razlog za zagađenje životne sredine. Pokrenućemo niz mera u tom smeru. Radićemo i na tome da Pančevci shvate, da osim zagađenja imamo vrlo interesantno okruženje, na kojem živi mnogo retkih ptica, životinja, biljaka. Pokazaćemo građanima šta ima na Ponjavici, šta ima na neposrednoj oblai Tamiša. Postoji jedan, totalno apsurdni projekat, koji je usvojen kao kapitalna investicija, a to je da se tok Tamiša preseče da bismo dobili zemljište za stambene objekte, a praktično uništili ceo taj potez šume. Treba to da zaštitimo i da zaštitimo rečne ade. Sve će to biti tema za edukaciju građana i prilika za aktivno učešće, pre svega mladih, u rešavanju tih problema. Uključićemo sve skupštine stanara zgrada da uređuju zelene površine u neposrednoj blizini.

            Vaša poruka Starčevcima?

            - U Starčevu je zaista puno urađeno, ali ostaje još da se svi građani Pančeva udruže u cilju rešavanja ekološkog problema. Starčevci treba da istraju u tome da obezbede čist Nadel, da izađu na Dunav u većoj meri, da naprave i turistički sadržaj, obzirom na arheološko nalazište, tu je Nadel, Dunav, veliki turistički potencijal.

Daniela Maksimović


©2008 Webmaster

Sajt je optimizovan za MSIE 7 i rezoluciju 1024x768.