Navigacija

INTERVJU: TIGRAN KIŠ, PREDSEDNIK SKUPŠTINE GRADA PANČEVA

 
NASLOVNA STRANA

ISTORIJAT

MESNA UPRAVA

STARČEVO DANAS

PLANOVI ZA TEKUĆU GODINU

KULTURA

SPORT

FOTO ALBUM

TELEFONI

MAPA STARČEVA

STARČEVAČKE NOVINE

ARHIVA

STARČEVO NA INTERNETU

KONTAKT: [email protected]

 

 

Odbornici pokazali ozbiljnost

Naš sagovornik ističe zadovoljstvo dosadašnjim zasedanjima nove Skupštine grada, ali ističe i manje pokušaje opstrukcije. Starčevo je dalo primer ne samo ostalim naseljenim mestima, već i Pančevu, kako treba raditi na razvoju infrastrukture

 

            Do sada su održane četiri sednice Skupštine grada, kakav je Vaš utisak o tome kako funkcioniše nova vlast i kako su bile organizovane protekle sednice?

            - Rekao bih da su svi odbornici pokazali ozbiljnost, od same prve, konstitutivne, sednice do poslednje, kada smo usvajali Statut grada. Skoro da su stalno bili prisutni svi odbornici. Čini mi se da odbornici pokazuju veću zainteresovanost nego u prošlom sazivu, po pitanju tema o kojima se raspravlja, tako što se argumentovano javljaju za reč. Dakle, rekao bih da nova vlast dobro funkcioniše.

Znači li to da nije bilo opstrukcije?

            - Naravno da je bilo zloupotreba, koje su svojstvene sednicama, po pitanju poslovnika. Mislim da su takve zloupotrebe bile ređe, osim na trećoj sednici, kada je došlo do prekida, u situaciji kada su strasti bile malo uzavrele, ali ipak je preovladao je demokratski duh. Naravno, ovo je samo početak, ali ističem da ovo nisu bile četiri “obične“ sednice. I sami znate da je odbornička većina “tanka“, čini je 37 odbornika. Sama konstitutivna sednica bila je nabijena raznim emocijama sto je normalno, jer se vlast konstituisala nakon skoro dva meseca vrlo složenih pregovora, i u situaciji kada je Pančevo bilo prvi grad u Srbiji gde se stvorila ovakva politička većina. Tako je bilo i na 4. sednici kada smo usvajali Statut grada, jer neusvajanje Statuta povlači niz zakonskih posledica za grad, pa je osim činjenice da Statut predstavlja osnov, temelj za sve buduće aktivnosti, sama ta činjenica, izgleda, naterala odbornike da budu odgovorni i konstruktivni u predlaganju amandmana.

Da li je trenutna “odgovornost“ odbornika svojstvena početku mandata ili mislite da će tako biti tokom čitavog trajanja mandata?

            - Nadam se da ćemo razviti kulturu demokratskog dijaloga u Skupštini, da ćemo pojačati disciplinu, da ćemo se svi zajedno izboriti da imamo bolje uslove za rad i da ćemo na kraju ovog mandata ostaviti, sledećem sazivu, temelje za dalje razvijanje tolerancije i demokratije na sednicama Skupštine.

Već imate zavidno političko iskustvo, ali biti predsedavajući Skupštine grada je svakako novo iskustvo, kako se snalazite, naročito kada je u pitanju zloupotreba govornice, opstrukcija i slično?

            - Protivno je mom političkom stanovištvu da nekome oduzimam reč, ali protiv mog shvatanja predsedavanja Skupštinom jeste i da dozvolim da se sa skupštinske govornice čuju uvrede, lične prozivke i vređanja. Između toga da bih voleo da dam reč svakome i da mu dozvolim da kaže ono što misli, i toga što ne volim da čujem uvrede, bez obzira da li se one odnose na ličnost ili na stranku, krije se prostor u kome mogu da delujem. Bilo je iskakanja iz tog okvira, ali ono je svojstveno svakom parlamentu. Moje snalaženje u takvim situacijama će, svakako, vremenom biti bolje. Ne želim da kažnjavam ljude zbog onoga što misle, ali ne želim ni da im dozvolim da vređaju ostale.

Na 3. sednici, prilikom izglasavanja rebalansa budžeta, bilo je pritužbi na regularnost brojanja glasova, dozvolili ste da se brojanje izvrši opet, nije li to suprotno Poslovniku o radu?

            - Opozicija je izrazila ozbiljnu sumnju u to da je bilo podignuto 37 ruku. Nije postojao nijedan način da se brojanje, koje je tek završeno, ponovi. Predlog jednog od odbornika da se ponovi glasanje, kada je glasanje već bilo završeno, bio je na neki način povreda Poslovnika. Skupština se nakon toga jednoglasno izjasnila da podrži predlog da se glasovi ponovo broje. Smatram da je to bila dobra odluka, jer bi najveća sramota bilo ostaviti bilo kakvu sumnju da li je odluku podržao dovoljan broj odbornika ili ne. Napominjem da smo do sada radili po privremenom poslovniku, i da se upravo sada usaglašava novi poslovnik o radu Skupštine. U Novom poslovniku mislim da će se sve odluke koje zahtevaju apsulutnu odborničku većinu donositi prozivkom. Činjenica da se sve stranke vladajuće većine zalažu za ovakvu izmenu, govori upravo o tome da niko ne želi da bilo šta sakrije. Ipak, rekao bih da su u pomenutom slučaju pojedinci iz opozicije koristili neprimerenu retoriku, a još, kako se pokazalo, bez ikakvog osnova.

Odbornici su se i u ovom sazivu susreli sa obimnim dnevnim redom, ako uzmemo u obzir da je ovo samo početak, recite nam kakvi su vam planovi za dalju organizaciju, hoće li biti obimnih dnevnih redova, dodatnih tačaka i materijala na ulasku u salu?

            - Po Poslovniku, predsednik Skupštine sastavlja dnevni red i saziva sednicu, ali da bi materijal bio spreman za sednicu Skupštine, prolazi određenu proceduru i obradu. Stoji da sam, kad sam postao predsednik Skupštine grada, obećao dve stvari; prvo, da ću zakazivati sednice češće, drugo, da neće biti dodatnih tačaka. Za četiri sednice, obe te stvari sam prekršio. Postoje realni razlozi zbog kojih sam to uradio; godišnji odmori, Uprava nije radila, jednostavno život je mnogo brži od onog što piše u Poslovniku o radu, a to je da materijal treba dostaviti 15 dana pre zasedanja. Ukoliko, npr. izglasamo rebalans budžeta, onda je normalno i da se omogući da se on i realizuje, sa te strane, dodatne tačke, su više nego opravdane. Upravo pomenuti novi Poslovnik, trebaobi da skrati rokove za dostavu materijala odbornicima, i automatski mislim da će razloga za dopunske tačke dnevnog reda biti manje.

Iako su održane samo četiri sednice, već se primetilo delovanje, tzv. “seoskog lobija“, odnosno neformalne organizacije odbornika iz naseljenih mesta, kako gledate na to?

            - Složiću se da postoji određeni nivo saradnje između odbornika iz naseljenih mesta, bez obzira na pripadnost političkim strankama. Takva vrsta neformalnog organizovanja je normalna. Odbornici koji dolaze iz sela poznaju problematiku naseljenih mesta bolje nego što to znaju odbornici iz užeg gradskog jezgra. Oni se međusobno bolje razumeju i zajedno se zalažu za rešavanje problema u naseljenim mestima. Od kada sam politički aktivan, bilo je manjih sukoba između odbornika koji dolaze iz naseljenih mesta sa ostalima. Bilo je različitih mišljenja, ali ta različitost nije dovela do većih poremećaja u radu Skupštine, nadam se da će tako biti i ubuduće. Zaista nemam ništa protiv takve saradnje, ne bi valjalo da svi mislimo isto, a dobro je da uočimo različite potrebe građana u užem gradskom jezgru i građana koji žive u naseljenim mestima.

Kakav stav imate po pitanju decentralizacije i osnivanja gradskih opština?

            - Decentralizacija apsolutno da, spuštanje nivoa nadležnosti do najsitnijih lokalnih samouprava, za to ću podići obe ruke. Građani treba da imaju dodir sa vlasti najneposrednije, za takvu decentralizaciju, zalagaću se i stranačli i lično. Ovo što se dešava u pokrajini nije decentalizacija, to nije prenošenje vlasti do građana, već prenošenje iz jednog centra moći u drugi. Za decentralizaciju, za koju me pitate, a tiče se naseljenih mesta, svakako jesam. Mi smo proteklih 11-12 godina, zajedno sa Demokratskom strankom pokazali da se iskreno zalažemo za takvu decentralizaciju.

            Da li ste u dosadašnjem političkom angažovanju imali neposrednih kontakata sa predstavnicima lokalne vlasti u Starčevu i ako jeste kakava je ta saradnja?

            - U poslednje tri godine više puta sam bio u Starčevu. Često sam kroz njega i prolazio. Poznajem mnoge Starčevce. Naravno da sam najviše kontakata imao sa gospodinom Petrom Andrejićem, a stranački sa gospodinom Miroslavom Gogićem. Rekao bih da je saradnja dobra.

Vaša poruka Starčevcima i predstavnicima lokalne samouprave?

            - Lokalna vlast u Starčevu je zadala težak zadatak vlastima u ostalim naseljenim mestima. Od devet  naseljenih mesta, Starčevo je ubedljivo najviše uradilo, pre svega na infrastrukturi. Hteo bih da, ovom prilikom odam priznanje rukovodećim u Savetu mesne zajednice, kao i onima koji nisu na rukovodećim mestima, jer su samo zajedno radeći mogli da postignu ovakve rezultate. Želim da poručim da to ne treba da bude kraj, da Starčevo treba da nastavi tim tempom. Ali bih isto tako želeo i da sva ostala naseljena mesta krenu putem Starčeva i dostignu taj nivo.

Danela Maksimović


©2008 Webmaster

Sajt je optimizovan za MSIE 7 i rezoluciju 1024x768.