Internet izdanje broj 147 od 15. juna 2006.

 

Redakcija

 

 

 

 

Društvo

 

  

 

ANKETA SN: Da li ćete pratiti Svetsko prvenstvo u fudbalu?

Prikovani uz TV prijemnik

Kako je i “normalno“, najveći deo muške populacije propratiće utakmice svetskog kupa, uz društvo i piće. Društvo će im praviti i poneka dama, dok će one druge, mesec dana pauze iskoristiti za, na primer, šoping ...

Zoran Radojčić Vladimir Glišić Zoran Velimirović Olivera Barić
Mime Popović Katarina Raškov Nebojša Đorđević Dragan Tanasijević

Zoran Radojčić:

- Obavezno ću gledati. Uglavnom sa drugarima. Po meni ubedljiv favorit je reprezentacija Brazila. A što se naše reprezentacije tiče, osmina finala je vrhunac.

Vladimir Glišić:

- Pratiću sa drugarima, po kućama ili u kladionici, pošto ću se svakako kladiti. Svi tipuju da će Brazil pobediti, verovatno će tako i biti, mada Engleska može da iznenadi. Nadam se da će naša reprezentacija što duže ostati u igri, bar do četvrt finala.

Zoran Velimirović:

- Najverovatnije ću da pratim, bar onoliko koliko budem imao vremena da posvetim tome. Utakmice ću uglavnom pratiti kod kuće sa članovima porodice. Ukoliko ne ozdravim, gledaću fudbal uz čajeve, a kad ozdravim uz pivo, i to uz tuborg. Moj favorit je našra reprezentacija, dokle god bude bila u igri, a može da se desi da ispadne već u prvom kolu. Na prvenstvu pobediće ili Francuzi ili Brazilci. 

Olivera Barić:

- Prvenstvo neću pratiti, jer fudbal ne volim. Činjenica je da će veći deo muške populacije u narednih mesec dana biti zalepljeno uz televizor i pivsku flašu, ali meni to ne smeta jer moj suprug ne gleda fudbal. U našoj kući se neće pratiti prvenstvo.

Mime Popović:

- Naravno da ću da pratim, kod kuće sam ili sa drugarima. Posećivaću kladionice i kladiti se. Moj favorit je Brazil, a plavi će teškom mukom preći u sledeći krug. Ne verujem u iznenađenja, Brazil je najubedljivija reprezentacija. Što se ženskog dela populacije tiče, svakako da ćemo ih nervirati dok se ne završi prvenstvo. ali to ne mogu da spreče, pa im je bolje da nam se pridruže ispred malih ekrana. 

Katarina Raškov:

- Neću da pratim fudbal. Uopšte ne podnosim fudbal! Jako će me nervirati muškarci koji će biti hipnotisani igračima koji jure za loptom po terenu. Ignorisaću ih narednih mesec dana, šetaću se po gradu, trošiti pare i tražiti muškarce koji ne gledaju fudbal.

Nebojša Đorđević:

- Svetsko prvenstvo ću pratiti uglavnom sa drugovima, kod kuće ili u kladionici ili ako negde bude videobim. Moj favorit je Italija. Za našu reprezentaciju, kao navijač, mislim da ako prođe prvi krug, stići će do četvrtfinala. Ali kao poznavalac prilika u fudbalu, biće ogroman uspeh ukoliko ostvarimo jednu pobedu i neki nerešeni rezultat. Stalno gledam fudbal, moja žena je na to navikla, te joj neće smetati.

Dragan Tanasijević:

- Pratiću Svetsko prvenstvo, uglavnom kod kuće. Ukoliko je neko zainteresovan može da dođe da mi se pridruži, ekran 84 Samsung. Televizor nije kupljen za ovu priliku, ali odlično će da posluži. Ispunjava svoju svrhu kada su fudbalska dešavanja u pitanju. Društvo će biti kod mene, gledaćemo fudbal uz vajfert. Moj favorit je Brazil, a mi možemo da iznenadimo ako nekim čudom dođemo do četvrtfinala.

Daniela Maksimović
Goran Milošević

 

IZVIĐAŠTVO:

 

Pehar u Bjeljini

 

Skauti opet osvojili pehar

Na devetom memorijalnom izviđačkom višeboju “Novica Novaković“, koji je održan od 12. do 14. maja u Bjeljini (BiH), ekipa “Veterani“ iz Starčeva ponovo je trijumfovala. Zbog problema oko prelaska granice za mlade izviđače koji još nemaju ličnu kartu na ovo inostrano takmičenje ponovo je otišla brđanska ekipa. Ovaj put su dva člana starčevačke ekipe prvi put učestvovali na ovakvom takmičenju ali ih to nije omelo da osvoje zlatne medalje. Svakako najveći problem za ovu ekipu je bio prelazak staze koja je bila oko 30 kilometara. Naravno, na njoj je bilo potrebno uraditi mnoge zadatke. Od petnaestak takmičarskih disciplina “Veterani“ su bili najbolji u pronalaženju baza na karti, prolasku kroz minsko polje, “krokiju“ kontrolne tačke, izveštaju puta, streljaštvu i igri iznenađenja. Zbog kašnjenja na cilj od oko dva sata, ekipa je dobila preko dve stotine kaznenih bodova. I pored toliko negativnih poena, u ukupnom zbiru za tridesetak bodova Starčevci su “pobegli“ ekipi iz Zenice koja je osvojila drugo mesto. Treće mesto je pripalo drugoj ekipi iz Zenice, koja je na ovo takmičenje došla sa izuzetno velikim ambicijama. Pored ovih ekipa na ovom takmičenju su učestvovali izviđači iz Prijedora, Doboja, Trebinja, Brčkog, Kozarske Dubice, Rume, Šapca, Vršca, Stare Pazove i Smederevske Palanke. Ceo tok takmičenja je pratila Državna televizije Bosne i Hercegovine koja je na osnovu takmičenja napravila emisiju koja je emitovana u ponedeljak 15. maja na prvom programu te televizije. Pored cele Bosne i Hercegovine koja je mogla da prati podvig Starčevaca, emisija se preko satelita mogla videti i u našoj zemlji i celom svetu. Izviđači na ovaj način kao ambasadori dobre volje prenose priču o našem mestu po celom svetu. Teško da postoji neki izviđač od Triglava do Đevđelije (pa i dalje), a da nije čuo za Starčevo.

P. Stanković

 

Višeboj u Jagodini

 

U nedelju 21. maja u Jagodini održan je osmi memorijalni kup “Potpukovnik Goran Ostojić“. Ovaj oficir vojske SCG. hrabro je poginuo na braniku otaddžbine u ratu 1999. na Kosovu, a bio je najmlađi padobranac u istoriji naše armije. Pored službovanja u elitnoj padobranskoj jedinici on je bio izvanredan karatista i skaut, zato nije ni čudo što ga slavi ceo grad. Naime, na proslavi njegovog memorijala učestvuje preko hiljadu ljudi, a pored izviđačkog višeboja održavaju se turniri u karateu i mnogim drugim sportskim disciplinama. U Jagodini postoji škola sa njegovim imenom a pored mnogih drugih ustanova i organizacija i dva odreda izviđača iz Rekovca i Niša nose takođe njegovo ime. Na ovom takmičenju Odred izviđača iz Starčeva se predstavio sa ekipom “Kompas“ koja je bila mešovitog sastava i koja je osvojila “tek“ treće mesto u kategoriji starijih izviđača. Razlog ovog “neuspeha“ treba tražiti u velikom broju sportskih disciplina kao što su kuglanje, pikado, gađanje konzervi i slično. Veći deo starčevačke ekipe je bio sastavljen od pripadnica lepšeg pola kojima ove discipline nisu baš jača strana. Treba napomenuti da je na ovom višeboju bilo prisutno dvadesetak ekipa, koje su već godinama redovni učesnici ovog turnira. Jagodina je svakako jedan od najlepših gradova Srbije u šta smo se mogli uveriti, a ukoliko se formira Morava Grad sastavljen od Jagodine, Ćuprije, Paraćina i bezbroj manjih mesta u okolini o kome se već dugo priča, postaće kulturna prestonica naše zemlje i drugi grad po veličini u Srbiji.

P.S.

 

Lepotica Tara

 

Poznata po Pančićevoj omorici koja je jedinstvena po svojoj lepoti i jedna od najšumovitijih planina u Evropi, fabrika je crvenih krvnih zrnaca.

Od 2. - 4. juna održana je Treća smotra izviđača zlatiborskog okruga. Na takmičenju su učestvovale ekipe iz Bajine Bašte, čiji je odred i organizator i pokrovitelj čitave akcije, Prijepolja, Nove Varoši, Arilja, Splita, Valjeva, sa Kosova i dva odreda iz Beograda.

Svi učesnici su dobili majice a amblemom takmičenja a prvoplasirana ekipa i besplatno učešće na smotri Saveza izviđača Srbije u Nišu, koja će se održati od 20 - 30. jula. Planinke iz Bajine Bašte su zaslužile nagradu, i ona će ih motivisati da još više unaprede svoje izviđačke veštine.

Odred izviđača “Nadel“ imao je pet učesnika brđana, koji su subotu, takmičarsk idan, iskoristili za obilazak terena na Tari, kao prethodnica za organizovanje tabora u trajanju od 10 dana na ovoj prelepoj planini. Pohod je trajao čitav dan i obuhvatio je komplekse hotela “Beli bor“, “Omorika“, “Mitrovac“, kao i kompletan obilazak jezera Zaovine. Obeleženo je i tačno mesto gde je Josif Pančić pronašao Srpsku smreču 1875. godine, na strmim obroncima Belog Rzava u selu Zaovine. Omorika se smatra najlepšim četinarem Evrope i Taru čini jedinstvenom u svetu.

Odlična saradnja sa izviđačima iz Bajine Bašte koji nude podršku i objekte, tri škole na samoj planini, odličnim lokacijama, za izvođenje tabora, treba iskoristiti kako bi što više dece iz Starčeva boravilo u ovoj ekološki zdravoj sredini nacionalnog parka.

U Odredu izviđača “Nadel“ se nadaju da će iduće godine i ovaj cilj biti uspešno ostvaren.

U povratku, kiša, pljusak, vožnja kroz oblake kroz vijugav i opasan put. Planina je to, ali izviđači su napravili plan za sledeću godinu, kada će opet posetiti lepoticu Taru.

D. Jajić

 

Kroki vesti

 

Dva predstavnika OI “Nadel“ učestvovali su kao kontrolori na izviđačkom višeboju u Šapcu: Žunić Marija i Stanković Nenad. Ekipe iz Bjeljine trijumfovale su u obe takmičarske kategorije.

Poslednjeg vikenda u junu izviđače očekuje Vršački izviđački višeboj “Crljićevi dani“. Ove godine će to biti četvrto uzastopno učešće na ovom takmičenju.

Dugo pripremani Pokrajinski izviđački višeboj, koji je trebao da se održi u Crvenki odložen je u poslednjem trenutku zbog izuzetno lošeg vremena.

Formiran je štab međunarodnog izviđačkog višeboja “Dani druženja“ koji će se održati od 4. do 6. avgusta. Starešina i načelnik su Predrag Stanković i Daniela Jajić, ekonom je Dr. Miša Sokolović, sekretar Lejla Žugić a obezbeđenje Davorin Lešćan. Pripreme su u toku.

“Porečanske godine“ u Šapcu će se održati u drugoj polovini juna.

Smotra Saveza izviđača Srbije održaće se od 21. do 31. jula na Bubanj parku kod Niša. Očekuje se dolazak blizu hiljadu izviđača iz desetak evropskih država, uključujući i domaće skaute.

Na konferenciji za mlade održanoj u velikoj sali SO Pančevo učestvovalo je nekoliko mladih pripadnika OI “Nadel“. Na ovom skupu govorili su Predsednik SO Pančevo i predstavnici gradske i opštinske vlade.

 

 

 

Jedna priča:

LJudi sa slike

 

          Tragajući za interesantnim pričama o Starčevu i njegovim stanovnicima u prošlosti, odazvala sam se pozivu gospodina Maurica Peraka, koji je želeo da nam ustupi jednu staru fotografiju. Tu fotografiju možete videti na ovoj stranici. U razgovoru sa Mauricom, saznala sam mnoštvo interesantnih detalja vezanih kako za ljude na fotografiji, tako i za prilike i način života sela u vreme austrougarske vladavine.

          Fotografija je snimljena otprilike u prvoj deceniji 20. veka, dakle davne 1900. i neke godine. Na slici vidimo deset muškaraca u svojim četrdesetim godinama. Na žalost, naš sagovornik nije znao da nam kaže o svakom čoveku sa slike po nešto, već samo o određenim ljudima koje je iz priče ili iz viđenja znao. Sva desetorica su bili odbornici i slikani su ispred Mesne zajednice Starčevo. Jedini koji je među njima bio plaćen za svoj odbornički rad jeste i najkarakterističniji među njima, “deda Kajica“ (sedi na sredini donjeg reda). NJegova kuća se nalazila pored sadašnjeg PIK-ovog mlina. Ta kuća je sada, naravno, srušena i izgrađena je nova. Svi ljudi na ovoj slici su, inače, bili imućni ili kako je rekao moj sagovornik “kapitalno jaki“. U gornjem redu, drugi sa leve strane je Mauricov deda Blaž (Blaško) Perak, koji je rođen u Starčevu i čiji potomci žive i dalje u Starčevu i okolini. Mauric i dalje živi u porodičnoj kući svoga dede u ulici Maršala Tita. On kaže da je od svog dede slabo slušao priče o svojim precima. Uopšte, sa decom se o takvim stvarima nije govorilo. Sticajem okolnosti, kada je bio u vojsci u Baru, na Crnom rtu, boravio je jedno vreme u mestu Lepetane, u Boki Kotorskoj. Tamo je sekretar opštinskog komiteta Partije, što je tada bilo veliko zvanje, nosio prezime Perak. On je, shvativši da su prezimenjaci, Maurica odveo do jedne crkve, gde mu je u spisima pokazao podatke, da je pre četiri stotine godina majka sa četiri sina, krenula iz Crne Gore da naseli Panonsku niziju. U spisima je pisalo tačno ime i prezime te majke. Jedna od porodica je ostala negde na Ivan-planini, ne zna se pouzdano. Od babe i dede, koji su opet te priče slušali od svojih roditelja, Mauric je čuo da je Marija Terezija delila kuće ljudima koji su se doseljavali u Starčevo. Deda Blaž je bio zemljoradnik, kao i većina ljudi na slici. Jedini na slici za koga se pouzdano zna da nije bio seljak, jeste Paja Štimac (u gornjem redu, treći sa leve strane). On je bio najimućniji među njima. NJegov posed se prostirao od sadašnje kafane “Opatija“, do velike nekadašnje “Trgoproduktove“ samousluge. Na mestu današnje “Opatije“se, i pre skoro sto godina, nalazila kafana koja je pripadala Paji Štimcu. Ona je bila okrenuta prema crkvi. U ulici Maršala Tita, spojena sa kafanom, nalazila se velika sala za igranke, takođe u vlasništvu Štimca. Ta sala je sada srušena. Paja Štimac se bavio trgovinom. Naime, u vreme vršenja, kada je žito najeftinije, kupovao je žito od seljaka, da bi ga posle prodavao kada bi mu se cena povećala. Takođe je davao pare na zajam. I u to doba, kao i sada, ova vrsta posla zvala se “zelenašenje“. Imao je velike magacine na svom posedu. I on ima potomke koji i dalje žive u Starčevu. Na mestu gde je sada samousluga, bio je opštinski posed i tu su se držali pedigrirani bikovi. Na mestu sadašnjeg PIK-a, postojale su dve kafane i još jedna sala za igranke. One su bile u vlasništvu dva brata koji su se prezivali Lajdije. Jedna kafana je bila tamo gde je sada magacin PIK-a, a jedna gde su kancelarije. Postojale je još jedna porodica sa istim prezimenom, u ulici Maršala Tita, međutim nisu bili rođaci. Ni jedna ni druga porodica nemaju potomke u selu. Bili su, najverovatnije, nemačkog porekla. Oni nisu na slici.

          Baka Pavlović (u donjem redu, drugi sa leve strane), je takođe bio imućan čovek. Imao je salaše i  pustare koji su se nalazili otprilike na mestu gde put za Kovin iz Pančeva, seče put za Dolovo, kad se pređe Nadel. Tamo je imao i kafanu. On je sa porodicom živeo u selu, a na salašima su radile sluge. Čika Mauric kaže da se seća “deda Bake Pavlovića“, i da je često prolazio ulicom Maršala Tita.  Kako je deda Baka bio “čovek od razgovora“, često je zastajao i sa deda Blaškom razgovarao. On takođe ima potomaka u selu. Na ovoj slici ima i Nemaca, međutim Mauric pouzdano zna da je Nemac samo “deda Pilman“ (gornji red, prvi sa desne strane). Takođe se pretpostavlja da nema potomaka u selu.

          Na slici vidimo da su lica tadašnjih muškaraca obavezno krasili brkovi. Vidimo i stil odevanja karakterističan za taj period, a pretpostavlja se, u skladu sa statusom koji su ovi ljudi imali u društvu. Ono što je interesantno, jeste sama zgrada Mesne zajednice, koja se nije mnogo promenila od početka dvadesetog veka. Možete prepoznati prozore koji i danas krase ovu zgradu u centru sela. Ovo samo govori o postojanosti tadašnjih građevina.

Maja Vulović

 

 

Vajfert karavan prošao i kroz Starčevo

 

Popularni Vajfert karavan je u subotu 3. juna posetio starčevački diskont “Lukić“. Kiša koja je tog dana padala (kao iz kabla) nije smetala našim sugrađanima da se okupe u pozamašnom broju kako bi izvršili zamenu jedanaest “vajfert“ čepova za popularni “vajfert“ pehar. Kolike su pivopije Starčevci, govori činjenica da je podeljeno tri hiljade pehara, što znači trideset i tri hiljade zatvarača!? Ta cifra nam govori da je popijeno šesnaest hiljada i petsto litara piva! Dobijena litraža je minimalna opcija, jer je veliki broj zamenjenih zatvarača bio od plastične ambalaže a znamo da je njihova zapremina od jednog i od dva litra.

 

 Vrh strane

 


 

Glavni i odgovorni urednik Petar Andrejić, izdavač Kreativni kulturni klub

E-mail: [email protected]


© 2006. Webmaster