wheat 3241114 1280

Predsednik organizacije starčevačakih ratara, Nemanja Petrović, potvrđuje da je i u našem dela južnog Banata rod pšenice podbacio za nekih od 20 do 40 odsto u odnosu prošlu godinu.

         - Glavni uzrok tome je nedostatak padavina u periodu od februara do aprila. Međutim, imamo sreće da je kvalitet dobar, pre svega kada je reč o merilu vrednosti kao što je takozvana hektolitarska masa, koja prelazi cifru od oko odličnih osamdeset kilograma, a poznato je da je sve preko sedamdeset osam sasvim zadovoljavajuće. Budući da pšenicu većinom koriste mlinari, oni će sada moći da se snabdeju kvalitetnim brašnom i samim tim imaće bolju poziciju prilikom izvoza - ističe Petrović.

            I on kaže da je žetva trajala tri nedelje, kao i da je, uz kraću pauzu zbog jačih padavina, okončana pre oko nedelju dana.

            - Na pokošenim parcelama već smo krenuli sa ugarom, to jest sa obnavljanjem i prihranjivanjem zemljišta Za to vreme ubranu pšenicu skladištimo po okolnim mlinovima, a mesečni lager kreće se u iznosu od 0,5 do 1 odsto od vrednosti ukupno položene mase. Mnogi su bili prinuđeni i da prodaju žito i zbog lošijeg roda nisu imali viška za lagerovanje. Novac im treba za štošta - od plaćanja zemlje do kupovine nafte i đubriva za jesen. Nažalost, država godinama ne izlazi sa zaštitnom cenom, već eventualno interveniše na tržištu tako što za potrebe robnih rezervi kupi određenu količinu. Nema nekih pravila kada se to događa, uglavnom u slučaju nekog poremećaja u ceni, a obično to ne budu ništa značajno, pa se tu mahom okoriste veći sistemi, za razliku od manjih proizvođača - navodi ovaj proizvođač.

            Prema njegovim rečima, otkupna cena je krenula sa 17,5 dinara, pa je bila oko 18, da bi sada već dostigla 19 dinara.

            - Još uvek sumiram rezultate, ali sam prema prvim naznakama relativno zadovoljan cenom. Kao što rekoh, problem su niski prinosi od oko četiri do pet tona po hektaru, umesto očekivanih oko osam tona. Ipak, kako je pšenica loše izgledala u ranijoj fazi i kroz kakvu sušu je prošla, ni ovo nije ispalo tako loše. Doduše, bilo je njiva ispod tri tone po hektaru. Iako je Banat najgore prošao u Vojvodini, nas Starčevce izvadio je takozvani rit, gde su bile veće vlage i jače rose. Sve u svemu, mi, paori, uradili smo sve što je bio u našoj moći. Što se evenutalnog uvođenja zalivnih sistema tiče, i tu je jasno - neisplativi su, a razloga je sijaset - od usitnjenih parcela do nedostatka izvora električne energije i manjka vode u kanalima - kaže prvi čovek starčevačkih ratara.

J. Filipović

KONTAKT

Skupština mesne zajednice
Trg neolita 1, Starčevo, Srbija

Telefon: 013/631-144, 063/565-752

Faks: 013/631-144

Email: This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. 

Video o Starčevu

Video: Starčevo 2002.

VREMENSKA PROGNOZA

Top